Rad na boksitu uzrokovao je lakši život i nadanja u bolju budućnost, pa su tako rudari po svaku cijenu školovali svoju djecu s ciljem da ostanu u svijetu, kako bi dali više prostora za one koji su ostajali na škrtoj zemlji.
Treba zapamtiti, da ti ljudi nisu ni malo zapostavljali poljodjelstvo, osnovnu granu djelatnosti crnčana. Ljudima, a i mjestu to je dalo zamaha u razvitku i opstanku. Uz to treba dodati da se istodobno kao nova djelatnost pojavio kamionski transport, da su za nove kamione cestovne dionice bile preuske, pa ih je trebalo širiti kao i probijati nove putove, da je pojačani priljev novca oživio trgovinu itd.
Tu su nezaobilazni eksploziv, a i garbit za garbitnjaču, koja je u to vrijeme bila najbolja svjetiljka. Struje nije bilo, a petrolejki i luča bilo je manje.Na ovim područjima boksit se počeo eksploatirati 30-tih godina XX. stoljeća po švicarskim nacrtima. Prva eksploatacija boksita bila je u Šudurovoj Glavici iznad Dujkića kuća, kao i u susjednim mjestima na Tribošiću ili u Ivanj Dragi. To su u većini slučajeva bili jamski kopovi, a kasnije i otvoreni kopovi. Glavna alatka bila je lopata, s kojom su boksit utovarivali u kamione. Kasnije to je olakšano na način da se cickama boksit iz jame vozio šinama do bunkera. 70-tih godina više se prakticirao vanjski kop, iz kojih se bagerom vadio boksit, a utovarivačem se dizao u kamion.Crnčani su odlazaili na rad u Britvicu, Izbično, Korita i u Crne Lokve. Rad na boksitu za neke je bio i koban, kao za Goju Jakišića i Antuku Radića.Početkom domovinskog rata, mobiliziranjem kompletne mehanizacije, prestalo se s vađenjem boksita.U Crnču se boksit vadio na ovim lokacijama: Njive, Cigansko Brdo iza Šotrića kuća, Gnjat kod Antišića kuća, Prženuše, Zavijan iza Šklupaca, za Vardom i Staza.Prije nekoliko godina počelo se s obnavljanjem te djelatnosti u manjem opsegu za Mađare, ali ne u Crnču.
Nema komentara:
Objavi komentar